03.05.2017.
Uz nju se od davnina pričaju slatke priče o moći i ljubavi. U doba starih civilizacija imala je čak vrijednost suhog zlata. Ona je posebna, mirisna, slasna i jedinstvena – pogađate, to je čokolada. Od dolaska u Europu prije pola tisućljeća pa do danas, čokolada je tražena, posebna - vječna.
Pretpostavka je da se prva „čokolada“ ili čokoladna smjesa kuhala i svojim osebujnim okusom ojačavala prve kušače još prije 2.600 godina. Visoko razvijena civilizacija Maja priređivala je slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja.
Do širenja kakaovca dolazi zahvaljujući trgovini, nakon što su trgovci Maja odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, kakao je i ondje postao vrlo privlačan.
Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i nezaslađen, a okus su oplemenjivali dodavanjem začina poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, no okus su prilagođavali i činili neodoljivom dodavanjem šećera i cimeta, no tajna o slatkoj čokoladi nije mogla dugo ostati skrivana.
Talijanski istraživač Antonio Carletti početkom 17. st. uspio je otkriti tajnu čokolade I proširiti je je u ostale dijelove Europe. Čokolada je gotovo 300 godina bila simbolom visoke klase.
Prva kuća čokolade otvorena je u središtu Londona sredinom 17. st. Čokolada je i dalje bila je enormno skupa i rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva.
Revolucija u proizvodnji čokolade nastaje izumom nizozemskog kemičara Coenraad Van Houten, koji je osmislio hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Daljnji razvoj u tehnološkom procesu otkrio je Joseph Fry koji je otkrio postupak miješanja kakao praha, šećera i rastopljenog maslaca, te je takva nova čokolada ubrzo postala omiljena i ujedno se smatra prvom čokoladom za jelo. Švicarac Daniel Peter eksperimentirao je s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio proizvesti prvu mliječnu čokoladu još 1875. Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i Rudolf Lindt (po kojem je nazvana i jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").
Industrijska revolucija je omogućila masovnu proizvodnju čokolade, a time i pristup širim slojevima.
